Zimska proizvodnja salate i špinata u plasteniku
Zelena salata i špinat su povrtarske kulture koje se redovno gaji u plastenicima tokom zime. Zbog kratke vegetacije i skromnih zahtjeva prema uslovima spoljne sredine sve veći broj prizvođača se opredjeljuje za gajenje zelene salate i špinata u toku jeseni i to za zimsku potrošnju kada drugog svježeg povrća nema. Zauzimaju poseban značaj u ljudskoj ishrani zbog visokog sadržaja gvožđa i vitamina C. S druge strane najranije svježe povrće je i najskuplje odnosno najekonomičnija je proizvodnja povrća koja omogućuje planiranu berbu u vrijeme najmanje ponude na tržištu. Mala platežna moć kod većine građana utiče na konzumaciju isključivo sezonskog povrće, dok se vansezonsko kupuje samo u posebnim prilikama ili se uopšte ne kupuje.
Prva mjera u plasteniku je odstranjivanje ostataka biljaka predhodne kulture zbog sprečavanja širenja bolesti i štetočina. Nakon čišćenja objekta potrebno je unijeti stajnjak i NPK đubrivo, gdje količina zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta. Nakon rasturanja stajnjaka pristupa se oranju na dubinu 25-30cm. Poslije oranja rastura se NPK đubrivo, zemljište se isfreza, dobro usitni i poravna.
U usitnjeno i poravnato zemljište obavezno treba rasturiti jedan od zemljišnih insekticida (Galation, Volaton) kako bi se tek zasađene biljke zaštitile od zemljišnih štetnika. Rastureni insekticid se plitko unese u zemlju, a potom se pristupa markiranju redova i postavljanju sistema za navodnjavanje i malč folije. Folija mora biti dobro zategnuta, bez vazdušnih džepova, potpuno nalegla na zemljište. Najviše se koriste tamne (najčešće crne) ili crno-bijele, širine 1-1,4m i debljine maksimalno do 0,025mm.
Preporučeni razmak sadnje salate je 30x25cm. Ukoliko se salata proizvodi bez upotrebe malča onda je potrebno par puta plitko okopati usjev u cilju uništavanja korova. Salatu treba navodnjavati rjeđe i obilnije, sve do prije početak formiranja glavice. Visoka relativna vlažnost vazduha utiče na pucanje glavica, pojavu i širenje bolesti. Prihrana se obavlja dva puta tokom vegetacije, prvi put 20 dana nakon sadnje, a drugi put u fazi formiranja glavica. Prihranjuje se azotnim đubrivom.
Preporučeni razmak sjetve špinata je 20x4cm, na dubinu 2-2,5 cm. Za 1m2 površine potrebno je 2-3 g sjemena. Nakon sjetve zemljište se valja glatkim valjkom zbog boljeg kontakta sjemenke i zemlje. Odmah treba izvršiti navodnjavanje sa normom od sa 10-12 l/m2. Poželjno je nakon nicanja biljke prekriti agrotekstilom.
U toku vegetacije špinata samo “slab” usjev treba prihraniti sa azotnim đubrivima i to u što ranijoj fazi razvića. Prvu prihranu potrebno je obaviti u fazi 4-6 lista, dok se druga prihrana obavlja 2-3 nedelje prije berbe. U toku vegetacije usjev se svakih 10 do 12 dana navodnjava i to između redova u jutarnjim satima.
U cilju održavanja optimalnih mikroklimatskih uslova plastenik se mora svaki dan provjetravati. Kada su hladni i vjetroviti dani provjetrava se kratkotrajno u najtoplijem dijelu dana (11-14 h), a tokom toplih dana provjetrava se jače.
Berba salate se obavlja kada glavice dobiju željeni oblik. Prilikom odsijecanja glavice je potrebno očistiti od žutog lišća i prevrnuti na foliju da višak tečnosti istekne. Berba špinat se obavlja kada biljke razviju 6-8 listova, ubiranjem pojedinačnih listova. Ostavlja se aktivni vegetativni vrh (središnji dio biljke) koji dalje stvara listove ili se bere cijela rozeta.
Ključne riječi: Salata, malč folije, agrotekstil, zimska proizvodnja, plastenik, poljoprivredni fakultet, istočno sarajevo
Autor
Prof. dr Aleksandra Govedarica-Lučić, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet Istočno Sarajevo
